O povijesti kave i kako je ovaj popularan napitak stigao i na naša područja možete pročitati ovdje, međutim različiti narodi usvojili su drugačiji način pripreme i rituale ispijanja.
Prema podacima Internacionalne organizacije za kavu (ICO), u svijetu se godišnje potroši oko 4,8 kg kave po stanovniku, a prosjek u Europskoj uniji je 5,8 kg. Najveći potrošači kave, su narodi nordijskih zemalja, gdje 94 % stanovništva konzumira kavu. Finska je prva zemlja u svijetu na listi prosječne potrošnje kave po glavi stanovnika (12kg), zatim slijedi Švedska, a prate ih Danci i Norvežani. Od naših susjeda u TOP 20 našli su se Bosna i Hercegovina (6,1 kg, 11. mjesto) i Slovenija (5,8 kg, 14. mjesto).
TOP 10 država po potrošnji kave:
- Finska
- Norveška
- Island
- Danska
- Nizozemska
- Švedska
- Švicarska
- Belgija
- Luksemburg
- Kanada
Varijacije pripravljanja kave po zemljama
Većina zemalja pripravlja nacionalne kave po svojim receptima, uz specijalne dodatke koji joj daju nova svojstva i drugačije okuse.
Talijanski espresso priprema se u posebnim aparatima u kojima se pod pritiskom pušta vodena para kroz fino mljeven kavin prah pri čemu se ekstrahiraju kofein i drugi sastojci. Talijani piju i jaku kavu s dodatkom vrelog mlijeka, ukrašenu kakao-prahom i zovu je cappuccino, dok s dodatkom kondenziranog mlijeka, vrhnja, šlaga i mrvica čokolade nastaje macchiato.
Francuska filtrirana kava pripravlja se tako da se sitno mljevena kava stavi na filtar od papira ili na metalno sito posebnog aparata i popari sa vrelom vodom. Kava curi u spremnik iz kojega se lijeva u šalice. Radi boljeg okusa, teka i tamnije boje, obično joj dodaju malo cikorije, koja potiče njen učinak i pomaže probavi.
Austrijanci i Nijemci mljevenoj kavi dodaju pržene mljevene bademe i zajedno ih kuhaju te napitak nazivaju damska kava. Irci u kavu dodaju viski (Irish coffee), dok je Cobbler-bourbon coffee specijalna mješavina jače kave i alkohola. Café royal (kraljevska kava) pripravlja se s dodatkom konjaka, šećera i šlaga, a diplomatska kava s likerom od jaja i vrhnjem. U Bečku kavu (Wiener kaffee) dodaju se pržene i mljevene smokve, što joj daje posebnu aromu i tek. Melange je, također, bečka kava s mlijekom i medom. a Ginger-kava je kofeinski napitak s dodatkom đumbira, vrhnja i meda.
Hrvatska zemlja kavopija
Kava ima posebno mjesto i u srcima Hrvata pa ne čudi činjenica da se i Hrvatska našla u prvih 20 država čiji stanovnici godišnje popiju 4,9 kilograma kave po osobi, odnosno gotovo 85% građana pije kavu barem jednom u danu.
Konzumacija kave u Hrvatskoj ima dugu i snažnu tradiciju, većina nas se budi uz kavu, radni dan započinjemo uz šalicu kave, često je pijemo u pauzi za ručak, nakon posla, tijekom večernjeg izlaska, a rečenica “idemo na kavu” uvriježila se kao poziv na druženje.
“Na kavi” se nalazimo zbog bezbroj neformalnih, ali i formalnih razloga, a mnogim zapadnjacima ispijanje kave na hrvatski način je neponovljivo iskustvo. Nema žurbe, kava se ispija dugo i lagano, a konobari će vas poslužiti (za razliku od američkih kafića). Najčešće se piju espresso, macchiato i cappuccino, ali ovdje možete kušati još barem pet izvedenica kave poput bijele kave, kave s hladnim mlijekom, toplim ili sa šlagom.
Kakvu god kavu pili, jedno je sigurno – Hrvatska je zemlja kavoljubaca! Zato obavezno isprobajte Must kavu; u kapsulama kompatibilnim s Nesspreso i Dolce gusto aparatima, mljevenu ili u zrnu, Must love it!